Ljubo je bio mamin bratučed – sin mamine tete Erneste. Sjećam ga se kad sam kao klinac sa mamom išao u Mošćenice (ili Dragu), pa bi ponekad i Ljubo bio u obiteljskom krugu. Ali rijetko: najprije je odsustvovao zbog studijskih obaveza, a kasnije zbog rodoljubnih. Nakon kapitulacije Italije u Drugom svjetskom ratu rasplamsao se partizanski pokret u Istri. U proljeće 1944 Nijemci koji su bili zauzeli ove krajeve (Adriatische Küstenland) krenuli su sa ofenzivom tijekom koje je Ljubo, u šumi na Lisini, pao u njihovu zasjedu i izgubio život. U mojoj ga obitelji nismo stigli oplakati jer su nas neposredno nakon tih događaja pokupili i odveli u Auschwitz.
Za pet godina postojanja u Auschwitz je dopremljeno oko dva miliona ljudi, sa prvenstvenim ciljem da budu ubijeni i tijela im spaljena u jednom od tamo aktiviranih krematorija. Ali nije se baš sve poklopilo prema zamisli Hitlera i njegovih sljedbenika. U prvom redu i najglavnije: nisu pobijedili u Drugom Svjetskom ratu, pa nije bilo ni vremena za pobiti 12 miliona Židova i sijaset kolateralnih žrtava shodno nacističkim procjenama, namjerama i planovima zacrtanim u Protokolu iz Wannseea od 20. siječnja 1942 godine.
27. siječnja 1945 Crvena Armija je oslobodila Auschwitz. Zatekla je 2000 mrtvih logoraša, ali i 4400 još živih. Među njima bio sam i ja…
Sedam dana ranije Nijemci su pred nastupajućom opasnosti pobjegli i sobom poveli 80.000 uznika („marš smrti“). Na putu je njih 20.000 uspjelo pobjeći, 20.000 je ustrijeljeno, a 40.000 ih je stiglo u druge njemačke koncentracijske logore.
Dakle tih je dana bilo preživjelih aušvickih logoraša 64.000. Njima valja pribrojiti one koji su već ranije deportirani iz Auschwitza na prisilni rad u Njemačku i koji do tog čas nisu bili ubijeni – od gladi, od ropskog rada, od savezničkog bombardiranja ili od njemačkog metka. Svi su oni bili živi svjedoci ekstremnog zločina – Auschwitza, s time da su ovi posljednji trebali preživjeti još nešto više od tri mjeseca: njihovo je naime oslobođenje nastupilo tek završetkom rata početkom svibnja.
Godine su prolazile. Nikada se nije uspjelo sačiniti spisak preživjelih logoraša sa tetoviranim uzničkim brojem na lijevoj podlaktici. Samo je ta tetovaža, naime, neprikosnoveno ukazivala na to, da je dotična osoba tijekom svog križnog puta bila u Auschwitzu. Uznici drugih nacističkih logora smrti nisu imali „privilegiju“ tetovaže… A najpoznatiji takav nepotpuni spisak je onaj začet od međunarodnog Crvenog križa iz Bad Arolsena.
Od napada sila Osovine na Jugoslaviju 1941. sve do kapitulacije Italije, antifašistički pokret otpora u Istri djelovao je u ilegalnosti zbog represije državnog aparata. U tom razdoblju dolazilo je do masovnih uhićenja zbog pomaganja pokretu otpora i do mobilizacije istarskih mladića u talijansku vojsku. Nakon kapitulacije Italije 1943. u Istri je započeo masovni antifašistički narodni ustanak te se stvaraju mnogobrojni oružani partizanski odredi i brigade. Slijedi životna priča Gizele Sterpin koja je u vrijeme fašističke okupacije uhapšena i kao politička zatvorenica odvedena u zatvor u Pazinu i Trstu, a zatim u koncentracijski logor u Auschwitzu i Ravensbrücku. Gospođa Gizela Sterpin, kći Ivana i Marije Petrović, rođena je 27. 5. 1924. u selu Podmerišće, Cerovlje – Pazin.
S velikim zadovoljstvom Vas pozivamo da sudjelujete na programima koje smo pripremili za ovogodišnje Dane antifašizma u Opatiji. U nastavku je brošura s rasporedom po danima.
Zadnjih dana školske godine održan je već tradicionalni sastanak svih opatijskih škola sa UABA-om Grada Opatije na kojem je razmotreno što je zajednički napravljeno u protekloj školskoj godini i što bi se moglo napraviti iduće školske godine. Sastanku su nazočili ravnatelji i profesori povijesti, čelnici udruge, opatijski dogradonačelnik, a nisu mogli izostati ni prof. Tatjana Matetić i Oleg Mandić koji su pred puno godina osmislili ovaj danas već karizmatični korisni godišnji skup.
Bruno Starčić, predsjednik UABA, pozdravio je sve prisutne, zahvalio im na dolasku i ukazao na značaj tog zajedničkog rada. Dogradonačelnik Emil Priskić istaknuo je zadovoljstvo zajedničkom aktivnošću nazočnih i potvrdio da dugogodišnja inicijativa ima neprikosnovenu podršku Grada. Suzana Cvjetković, tajnica UABA Grada Opatije, iznijela je sve što se odradilo u protekloj školskoj godini. Bilo je sveukupno 9 akcija (događanja i posjeta) koje su vrlo dobro odrađene i uz sudjelovanje velikog broja učenika, koji su bili vrlo zadovoljni pruženim iskustvom. Naročito Jasenovcem, Lipom i Vlakom za Auschwitz. Bruno Starčić dao je prijedlog zajedničkih aktivnosti za slijedeću školsku godinu, koji je nakon rasprave prihvaćen uz manje dopune: 2019 – Lipa (OŠ), Dan rujanskih odluka, pripojenje matici zemlji, Hreljin (OŠ), Zavičajna povijest, posjet Kastavštini, Međunarodno dan Tolerancije. 2020 – 13. Memento, 11. DAF (Dani Antifašizma), Vlak sjećanja, Jama Ičići (75 g.), 75 g. Oslobođenja Opatije. Datumi koji još nisu dogovoreni bit će odlučeni naknadno prema rasporedu u školama i terminima koji najviše odgovaraju profesorima i učenicima. UABA Grada Opatije će organizirati prehranu i prijevoz za navedene izlete.
Domaćin XVI sportskih igara antifašista PGŽ bila je UABA Viškovo.
Polaganjem vijenaca na spomenik u središtu Viškova odali smo počast stradalim partizanima u NOB-i i žrtvama fašističkog terora.
Naše snage na Susretima…
Organizatori su ekipe PGŽ ( Otok Krk, Kastav-Viškovo, Novi-Crikvenica, Gorski kotar, Liburnija,Riječki prsten,Opatija i kao priključena ekipa UA Buzet) srdačno dočekali, podijelili takmičarske majice i marendu. Sportske discipline su bile: boćanje, briškula i trešeta, pikado i šah, a potezanje konopa je bilo revijalno. Ekipa Buzeta je sudjelovala po prvi put u takmičarskom dijelu jedino nisu mogli ponijeti prijelazni pehar ukoliko ga osvoje, jer on ostaje u PGŽ.
Svečano otvaranje bilo je u Domu Hrvatskih branitelja. Bilo je oko 250 učesnika.
Nakon intoniranja Himne, te svečane pjesme PGŽ,minutom šutnje odana je počast svim borcima u NOB.i, braniteljima u Domovinskom ratu kao svim antifašistima umrlim u protekloj godini.
U ime UABA Viškovo takmičare je pozdravio predsjednik Mladen Hero. Načelnica Općine Viškovo Sanja Udović, zaželjela je dobrodošlicu takmičarima,da se sportski takmiče i ponesu lijepe uspomene iz Viškova. Dinko Tamarut predsjednik SABA PGŽ ukazao je na značaj ovih sportskih igara u cjelokupnom društvenom životu zajednice i razvijanja pozitivnih ideja antifašizma na zajedništvu i druženju. Goran Petrc, pročelnik u uredu Županije je u ime župana pozdravio sve prisutne i rekao da je Županija pokrovitelj sportskih igara antifašista, zaželio dobro nadmetanje i proglasio XVI sportske igre otvorenima.
Natjecanje je proteklo u pravom sportskom duhu. Svi su se borili do zadnje snage sa željom da postignu što bolji rezultat.
Ove godine Opatijci su osvojili 3 zlata i to u boćanju, briškuli i trešeti i pikadu. Time su osvojili i prijelazni pehar koji će biti u njihovom vlasništvu do sljedećih igara koje će se održati u Čavlima.
Čestitke svim takmičarima! Bravo!
Vidimo se na sljedeće godine na XVII sportskim igrama PGŽ!
U Poljanama na boćariji je održan sportski susret opatijskih branitelja i antifašista. Dvije su udruge (UABA i DVDR) pred par godina odlučile manifestirati uzajamno uvažavanje i drugarstvo povremenim održavanjem međusobnih sportskih natjecanja i shodno tome druženja. Ovo, koje je održano proteklog vikenda, bilo je već treće u zadnjih par godina. I sve pod pokroviteljstvom Grada Opatije.
Event je službeno otvorio dogradonačelnik Emil Priskić: u prigodnom govoru koji je izazvao buran pljesak, istaknuo je kako su nažalost ovakvi susreti više iznimka nego pravilo u našoj razjedinjenoj Hrvatskoj. A upravo bi takvi primjeri zajedništva trebali biti inspiracija za sve druge. U znak potvrde tih riječi na otvorenoj pozornici čvrsto su se rukovali Bruno Starčić, predsjednik UABA i Anto Josipović predsjednik DVDR uz burno odobravanje općinstva.
Natjecalo se u nekoliko disciplina: boćanje, briškuli i trešete, pikadu, šahu i mori japonese. Uz brojne natjecatelje i navijače prelazni pehar ove su godine osvojili natjecatelji UABA.
Uz vojnički grah i čašu mladog vina u dobrom je raspoloženju proveden ostatak prekrasnog jesenjeg dana.
